Aivo Orav, ambasador EU u Crnoj Gori: Napredak u vladavini prava određivaće tempo pristupnih pregovora

Intervju sa Aivom Oravom, ambasadorom Evropske unije u Crnoj Gori, za portal European Western Balkans.

EWB: Kako biste ocijenili parlamentarne izbore održane u oktobru ove godine?

ORAV: Važno je istaći na samom početku da EU zasniva svoje ocjene o izborima na ocjeni OEBS/ODIHR-a čiji posmatrači su zaključili da je održavanje samog izbornog dana proteklo u mirnoj atmosferi, uz nekoliko slučajeva proceduralnih nepravilnosti.

Kao što je Evropska komisija navela u svom posljednjem Izvještaju o Crnoj Gori, oktobarski parlamentarni izbori sprovedeni su po značajno izmijenjenom zakonskom okviru. Uprkos tehničkim kašnjenjima i otežanim odnosima između nadležnih institucija, ukupno gledano, izborne pripreme su sprovedene na participativniji i transparentniji način. Izbori su održani u konkurentnom ambijentu uz generalno poštovanje temeljnih sloboda. Od nadležnih državnih organa očekuje se da brzo i transparentno istraže navodne proceduralne nepravilnosti, slučajeve hapšenja i privremeno zatvaranje dvije platforme za mobilnu komunikaciju.

EWB: A kako biste ocijenili slobodu medija u Crnoj Gori?

ORAV: Crna Gora je ostvarila određeni nivo spremnosti u oblasti slobode izražavanja, ali nije bilo daljeg napretka u prošloj godini. To je jasno konstatovano u Izvještaju za 2016. koji je Evropska komisija usvojila u novembru. Broj slučajeva klevete i dalje je visok, što ukazuje na slabe samoregulatorne mehanizme, kao i na izazove po pitanju razumijevanja uloge medija. Crna Gora još uvijek treba da ostvari ukupno usklađivanje sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava. Prostorije jednog komercijalnog medija su oštećene, nekoliko novinara je fizički i verbalno napadnuto i dobilo prijetnje tokom anti-vladinih protesta u oktobru 2015. godine. Nije bilo napretka na rješavanju slučajeva napada na novinare. Potrebno je obezbijediti transparentan i nediskriminatorski pristup u oblasti državnog oglašavanja u medijima. Revidirani Etički kodeks novinara mora se djelotvorno i ujednačeno primijeniti u cijeloj medijskoj zajednici.

EWB: Misija OEBS-a za posmatranje izbora konstatovala je da iako su mediji pružili priliku učesnicima da predstave svoje stavove kroz intervjue i debate, fokus je bio na događajima vezanim za kampanju glavnih političkih partija, bez temeljnijeg izvještavanja o njihovim platformama. Mislite li da je ovo dobro za demokratiju?

ORAV: Mediji su moćno sredstvo koje kanališe informacije građanima; oni oblikuju javno mnjenje i na taj način imaju značajan uticaj na izbore koje ljudi prave, naročito u izbornom periodu. Stoga je važno da novinari rade svoj posao profesionalno, ali i bez ikakvog pritiska sa bilo koje strane – bilo od različitih poslovnih krugova, urednika ili političara. Da bi građani bili informisani, naravno da bi bilo korisno da mediji podrobnije izvještavaju o važnim temama, na primjer tokom izbornog perioda.

EWB: Crna Gora je druga najlošije ocijenjena zemlja Zapadnog Balkana po Indeksu svjetske slobode media za 2016. godinu koji su pripremili Reporteri bez granica (bivša jugoslovenska republika Makedonija je najlošije ocijenjena na 118. mjestu, a Crna Gora je na 106.). Šta bi trebalo uraditi, ne samo u Crnoj Gori, već i u cijelom regionu da bi se zemlje bolje rangirale?

ORAV: U izvještajima Evropske komisije o zemljama koje su u procesu proširenja, postoje jasne preporuke šta treba uraditi kako bi se poboljšalo stanje u različitim oblastima, uključujući i po pitanju slobode izražavanja.

Budući da sam na čelu Delegacije EU u Crnoj Gori, koncentrisaću se na prioritete na koje ova zemlja treba da se fokusira. Oni uključuju: rješavanje starijih slučajeva nasilja nad medijima,  uključujući i slučaj ubistva iz 2004., kao i drugih osjetljivih slučajeva, njihovo preispitivanje i identifikovanje ne samo počinilaca već i nalogodavaca napada; nastavak pružanja smjernica pravosuđu o usklađivanju njihovih odluka sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u oblasti slobode izražavanja, naročito kroz uspostavljanje grupe specijalizovanih sudija na prvostepenom nivou; obezbjeđivanje transparentnosti i nediskriminacije po pitanju državnog oglašavanja u medijima, uključujući kroz adekvatna zakonska rješenja; kao i jačanje kapaciteta samoregulatornih tijela. Ukoliko se ovi zadaci adekvatno riješe, razumno je očekivati da će se poboljšati pozicija Crne Gore na relevantnim međunarodnim indeksima za slobodu izražavanja.

EWB: Crna Gora se približava članstvu u NATO? Da li sve ide dobro na ovom putu? Koliko je važno za Crnu Goru da postane NATO članica?

ORAV: Pristupanje EU i NATO su dva ključna spoljnopolitička prioriteta Crne Gore. U decembru 2015., Crna Gora je dobila pozivnicu da pristupi NATO, što je važno postignuće. Odgovarajući protokol o pristupanju je potpisan u maju i trenutno teče proces ratifikacije među državama članicama NATO.

EWB:Crna Gora i Srbija su jedine dvije zemlje koje otvaraju pregovaračka poglavlja. Crna Gora mnogo bolje odrađuje taj posao od Srbije (sa 24 otvorena poglavlja). Možete li nam pojasniti, da li je ovo dobar rezultat? Šta bi trebalo bolje uraditi?

ORAV: Nakon četiri godine pregovora, sa 24 otvorena i dva privremeno zatvorena poglavlja, Crna Gora nastavlja da stabilno napreduje na svom evropskom putu i da predvodi proces EU integracije na Zapadnom Balkanu. To je uspjeh cijelog društva.

Crnogorska EU agenda sada je fokusirana na reforme u oblasti vladavine prava. Zakonski okvir u ovoj oblasti je sada uglavnom kompletiran, i institucije uspostavljene. Cjelokupan sistem vladavine prava sada treba da proizvede više rezultata, naročito da učvrsti bilans rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Napredak u poglavljima koja se tiču vladavine prava, koji se demonstrira vidljivim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, nastaviće da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora.

EWB: Zaključićemo ovaj intervju sa posljednjim dokumentom koji je EU usvojila a tiče se Crne Gore – Izvještajem za 2016. godinu. Tu je navedeno da u oblasti ljudskih prava, primjena zakonodavstva ostaje slaba. Šta bi trebalo uraditi da se riješe ovi problemi?

ORAV: Crna Gora je završila nekoliko zakonodavnih reformi kako bi se dalje uskladila sa EU i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, i da bi obezbijedila adekvatne mehanizme za zaštitu ranjivih grupa od diskriminacije. Tačno je da primjena zakonodavstva ostaje slaba. Izmjene sveukupnog zakonskog okvira, čiji je cilj da se obezbijedi koherentna kaznena politika za kršenje ljudskih prava, još uvijek nisu usvojene. Institucionalni kapaciteti se moraju dalje jačati. Romska manjina je i dalje najranjivija i najdiskriminisanija zajednica u različitim sferama života.

U narednom periodu, institucije koje se bave ljudskim pravima, uključujući Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, moraju da se dalje osnaže i da se poveća njihovo znanje o međunarodnim i evropskim standardima i pravu kada je riječ o ljudskim pravima. Kapaciteti Ministarstva da nadgleda i da se bavi pitanjem trošenja fondova za manjine i vjerske zajednice, i dalje su ograničeni i trebalo bi da se unaprijede. Sprovođenje antidiskriminacionog okvira trebalo bi da bude djelotvornije. Ovogodišnji Izvještaj takođe je notirao da nedostatak jedinstvenog pristupa i niske kazne za kršenje ljudskih prava i dalje stvaraju pravnu nesigurnost. Takođe, nekažnjivost je razlog za zabrinutost kada je riječ o zlostavljanju u zatvorima i od strane policije. Potrebno je unaprijediti znanje o evropskim standardima i sudskoj praksi među sudijama i službenicima koji sprovode zakon. Trebalo bi razmotriti uvođenje zakonodavnih mjera u pravcu povećanja odgovornosti policije.

EWB: “Jačanje administrativnih kapaciteta u cilju obezbjeđivanja primjene evropske pravne tekovine i dalje je značajan izazov za Crnu Goru” još jedan je od zaključaka Izvještaja. Šta to znači za građane Crne Gore?

ORAV: Crna Gora je trenutno u procesu usklađivanja svog nacionalnog zakonodavstva sa  pravilima EU u različitim oblastima. Da bi se ovi EU standardi adekvatno primijenili, važno je da institucije budu jake i sposobne da proizvedu rezultate koji će pozitivno uticati na svakodnevni život građana. Jedan konkretan primjer – kada je potrebno primijeniti pravila u oblasti bezbjednosti igračaka, građani Crne Gore – budući građani EU – moraju biti sigurni da su njihove institucije jednako snažne kao i one u državama članicama EU, kako bi i oni uživali jednako u sigurnosti svoje djece.

EWB: U Izvještaju se takođe navodi da kada je riječ o zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, Crna Gora se uskladila, kada je bila pozvana, sa svim relevantnim deklaracijama EU i odlukama Savjeta (100% usklađenosti). Kakva je situacija na drugim poljima, gdje Crna Gora nije bila pozvana?

ORAV: Države kandidati su pozvane da se postepeno usklađuju sa odlukama i akcijama Zajedničke spoljne i bezbjednosne politike tokom pretpristupnog procesa. Crna Gora se uvijek u potpunosti uskladila sa Odlukama Savjeta EU, uključujući i po pitanju restriktivnih mjera i izjava. Crna Gora je uvijek bila pouzdan spoljnopolitički partner za Evropsku uniju.

Advertisements